Dalmatinski buhač biljka kao insekticid i repelent

Dalmatinski buhač je zeljasta višegodišnja biljka iz familije glavočika. Ubraja se u endemske biljke naših prostora. Prirodno stanište mu je oko Jadranskog mora, odnosno Dalmacija, Hercegovina, primorska Crna Gora, Italija i Albanija. Zbog svog značaja biljka buhač se gaji i u kontinentalnim krajevima, a preneta je i na sve kontinente. Međutim kvalitet droge je ponajbolji kod buhača iz primorja, zbog broja sunčanih dana i klime uopšte. Osim buhač u narodu je ova biljka poznata kao dalmatinski buhač, buvač, divlji pelin, berića trava itd.

Karakteristike

Buhač biljka je grmolika, sa visinom od 50 cm u proseku, a i širina je sličnih dimenzija. Stabljike su duge i svaka ima po jednu cvetnu glavu na vrhu. Prečnik glavica je oko 5 cm. Cveta u maju i junu. Latice su bele pa ovi cvetovi podsećaju na bele rade. Listovi su razdeljeni. Nadzemni deo biljke je obrastao dlačicama srebrnasto zelene boje. Koren je razuđen i ide duboko u zemlju, do 20 cm. Čitava biljka jako miriše. Buhač voli sunce i dobro podnosi sušu.

Upotreba buhača

Buhač je poznat kao prirodni insekticid. Ova biljka sadrži piretrin u većoj količini, a on deluje kao otrov, na insekte. Piretrin je estar, koji spada u grupu kontaktnih insekticida. Nije opasan za ljude, toplokrvne životinje i biljke, a smrtonosan je za hladnokrvne organizme. Pogodan je kao insekticid u organskoj biljnoj proizvodnji. Može se koristiti i kao sredstvo za krompirovu zlaticu. Ceo vek se uspešno koristi buhač kao insekticid. U prošlosti je upotrebljavan za uništavanje buva, muva, bubašvaba, stenica, biljnih vaši. Kasnije su ga zamenili veštački preparati.
Buhač se može sijati i saditi u baštama i onda deluje kao repelent. To znači da tera insekte, a posebno mrave, krpelje i komarce. Buhač biljka je dobro sredstvo protiv komaraca na otvorenom.
Od ove biljke se pravi eterično ulje buhača, sapuni, sprejevi i ostala sredstva za borbu protiv štetnih insekata i parazita.

Kako se koristi buhač kao insekticid za prskanje

Aktivni sastojak piretrin se nalazi najviše u cvetovima. Cvetovi se beru kad je 2/3 procvetalo. Tada ima najviše piretrina. Beru se kad se suvo i sunčano vreme. Cvetovi, pa i cela biljka može da se suši i tako osušena da se melje, da bi se dobio buhač prah. Prah se rastvara u vodi i koristi se za praskanje buhačom. Druga mogućnost je da se samo suvi ili sveži cvetovi buhača preliju ključalom vodom i tako ostave satima da stoje. Ide oko 100-200 gr cvetova na 1 l ključale vode. Nakon što se procedi, dobijena tečnost se sipa u prskalicu i dolije se voda do 5l. To bi bio recept za insekticid od buhača, koji se po potrebi koristi u bašti. Prskanje buvačom se radi ujutro ili predveče, dva puta nedeljno.

Buhač kao lek

Dalmatinski buhač ima i lekovita svojstva kod ljudi. Koristi se najviše za ekstrakciju piretrina. Piretrin se koristi kao lek protiv šuge i kao sredstvo protiv crevnih parazita. Kod kućnih ljubimaca zaprašivanje finim prahom dalmatinskog buhača može da pomogne protiv buva i krpelja. Lečenje ljudi pomoću buhača uvek treba raditi uz konsultovanje lekara, zbog doziranja, načina primene i da ne bi bilo posledica.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

error: Content is protected !!