Šta je bamija kako se priprema i uzgaja

Bamija ili okra je biljka latinskog naziva Abelmoschus esculentus. Ima plodove koji liče na papričice, a zapravo su u pitanju mahune i koriste se u kulinarstvu kao prilog raznim jelima. Bamija se kao povrće široko koristi u svetu, a kod nas ne mnogo. Uzgoj bamije je moguć i kod nas, zato što se uzgaja u svim klimatskim zonama gde uspeva i kukuruz. Gde kupiti bamiju? Može se pronaći sušena bamija ili smrznuta bamija u marketima gde se prodaje smrznuto povrće ili pak konzervisana bamija. Lako se priprema, a i korisna je za želudac i creva. Širom sveta je u upotrebi radi specifičnog ukusa, široke primene u kulinarstvu, pa i lekovitosti.

Kako se sprema bamija u kuhinji

Bamija može da se priprema na pari, kuva ili prži. Kratko se termički obrađuje, osim ako je sušena, onda nešto duže. Izvanredan je sastojak za čorbe i variva. Tako je bamija neizostavan sastojak jela Begova čorba. Ide veoma dobro kao prilog uz različita jela na tanjiru.

Kako se čisti bamija

Bamija u konzervi ili smrznuta je već očišćena. Tek ubrana bamija se čisti tako što se odšeče peteljka do kapice, a kapica treba da ostane. Peteljka kada se odseče treba da se vide rupice u bamiji, tako pri pripremi sokovi ulaze i unutra. Operemo bamiju, a pri tom pazimo da je ne oštetimo, jer meso bamije ispušta sluz onda.

Gajenje bamije

Evo kako se uzgaja bamija. Biljka bamija voli sunčanu poziciju, dok u pogledu zemljišta nije zahtevna. Plodno baštensko tlo je idelno. U pogledu plodoreda najbolje je da se bamija sadi posle biljaka koje fiksiraju azot. Setva bamije se obično obavlja u kontejnere u zatvorenom. Radi se pikiranje rasada, a za 6 sedmica se rasađuje u bašti. Važno je da prođe opasnost od mraza.
Bamija može da se seje i direktnom setvom na otvorenom, ali kasnije, kad temperature vazduha prelaze 15 stepeni. Setva se obavlja na dubinu 3-4 cm.
Kako se sadi bamija? Bamija se sadi u redove, a međuredno rastojanje je oko 1 m, dok razmak između biljaka u redu treba da bude oko 10 cm, stim što se kasnije proređuju da razmak bude 30-50 cm. Ostavljaju se samo najnaprednije sadnice.
Kada su sadnice 10 cm visine korisno je malčiranje, da bi se sprečio razvoj korova i zadržavanje vlage. Zalivanje bamije je neophodno u sušnim letnjim periodima. Đubrenje se radi jednom mesečno i to tečnim kompostom.
Bolesti i štetočine retko kad napadaju bamiju. U našim uslovima može da joj šteti buba poznata kao smrdljivi martin, jer pravi šupljikave plodove. Najbolje je manuelno otklanjanje ovih buba. Protiv bolesti i štetočina bamije najbolja preventiva je poštovati plodored.
Kada se bere bamija? Za 2 meseca nakon što je posađena bamija bi trebalo da daje plodove mahune, koje u sebi imaju semenke. Mogu biti zelene, ali i drugih boja. Beru se kad su tvrede i dostižu veličinu prsta. Plodovi bamije su obrasli sitnim dlačicama, koji pri branju mogu iritirati kožu, pa možemo koristiti rukavice. Biljka može rađati i do prvih mrazeva.

Lekovitost i nutritivna vrednost

Bamija je veoma hranjiva i nutritivno vredna namirnica, zato bi trebali da je obilato koristimo. Sadrži vitamin C, vitamin K, A i folate. Trudnice je smeju jesti i poželjna je radi prisustva folne kiseline, koja ima ulogu za pravilan razvoj ploda. Bogata je vlaknima što je važno za dobru probavu. Ne opterećuje želudac, a lako se vari, dok prisustvo vlakana čini da se dobro čiste creva. Tako je bamija korisna za zdravlje debelog creva. Korisna je i kao preventiva protiv nekih bolesti. Utvrđeno je da normalizuje nivo šećera u krvi, pa je značajna u prevenciji dijabetesa, a inače je mogu jesti i dijabetičari. Dokazano je da je bamija korisna i protiv bubrežnih oboljenja, a posebno onih koji su povezani sa dijabetesom. Veruje se da je bamija dobar afrodizijak.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

error: Content is protected !!