Želite velike plodove i puno plodova – evo kako prihranjivati paradajz

Jedna od najvažnijih mera, da bi dobili krupne plodove i produktivne biljke, jeste znati kako prihranjivati paradajz. Biljke paradajza mnogo crpe hranu iz zemljišta i bez obzira na to koliko ono bilo plodno, mogu se istrošiti hranjivi sastojci. Zbog toga prihranjivanje ima veliki značaj za zdravlje i vitalnost biljaka paradajza. A na kraju se povećava i produktivnost, odnosno omogućava obilnija berba. Tajna uspeha leži u tome da znate čime, kada i koliko se prihranjuje paradajz.

Đubrenje rasada

Još tokom proizvodnje rasada biljke paradajza se mogu prihranjivati. Mi preporučujemo organska đubriva kao što su tečni kompost, glistenjak ili kupovna tečna organska đubriva. Prednost tečnih đubriva je što ih biljke brže i lakše usvajaju.

Đubrenje tokom sadnje

U svaku jamu u koju se sadi paradajz dodajte nekoliko šolja komposta ili četvrt šolje glistenjaka. Kompost i glistenjak su opskrbljeni neophodnim hranjivim sastojcima u uravnoteženom odnosu i zato se preporučuju. Ako nemate kompost ili glistenjak, onda koristite tečno organsko đubrivo za povrće.

Đubrenje nakon sadnje

Kada se posadi paradajz neko vreme ga ne treba prihranjivati. Mladim biljkama je potrebno neko vreme da se prilagode. Presađivanje može biti veliki šok za biljke, pa bi prerano đubrenje moglo da im nanese više štete nego koristi. Tek nakon 3 do 4 nedelje od sadnje vreme je da se krene ponovo sa prihranom. Ključna stvar je da se biljke paradajza prihranjuju redovno, ali uz pravilno doziranje. Dodavanje previše đubriva odjednom može da bude štetno. Moguća su oštećenja na biljkama ili da se poveća lisna masa, a smanji cvetanje. Pravi put je zalivanje tečnim đubrivom, čajem od komposta ili čajem od glistenjaka i to jednom u 2 nedelje. Ako vam kompost i glistenjak nisu dostupni, opet koristite tečno organsko đubrivo kao alternativu.
Nekad možete i da promenite i koristite neko drugo đubrivo. Evo primera. Uzmite 200 do 250 grama kokošijeg đubriva i prelijte ga sa 10 l vode. Promešati i ostaviti da odstoji 24 sata. Ovom prihranom obavljati zalivanje u količini dva do tri litra po biljci.
Utvrđeno je da tokom vegetacije paradajzu treba dodatak kalcijuma, naročito tokom intenzivnog porasta plodova, pa možete koristiti prah od ljuske jaja. Kako se pravi i koristi ljuska jaja o tome smo već uradili prilog pa pogledajte. Paradajz voli jod, iako je potreba za jodom kod biljaka veoma mala. Povremeno prilikom zalivanja možete dodati 3 kapi apotekarskog joda na 10 l vode. Svaki struk paradajza zalijte sa 1 l ove vode.

Kada se prestaje sa đubrenjem

Biljke paradajza imaju veliku korist od đubrenja, ali prekasno đubrenje tokom sezone može biti problem. Zato čim biljke paradajza počnu da daju plodove u velikim količinama i ozbiljna berba krene, sa prihranjivanjem paradajza treba prestati. Kasna prihrana u sezoni paradajza, može dovesti do toga da biljke prestanu cvetati i da sva hrana ide u lisnu masu, a to svakako ne želimo.

Konvencionalna proizvodnja paradajza

Ko se bavi konvencionalnom proizvodnjom prihranjuje paradajz veštačkim vodotopivim NPK đubrivima, koja sadrže azot, fosfor i kalijum. 15 dana nakon sadnje se prihranjuje sa NPK odnosom 10:40:10. Nakon još 15 dana, odnosno posle cvetanja i formiranja prvih plodova dodaje se NPK odnosa 20:20:20, a tada se unosi i bor. Kada su plodovi u intenzivnom porastu, otprilike posle narednih 15 dana, dodaje se NPK odnosa 20:10:20. Tada je još potreban i dodatak kalcijuma. Čim plodovi krenu da menjaju boju dodaje se NPK u odnosu 20:10:40

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

error: Content is protected !!