Naučnici iz Tomska u Rusiji predlažu upotrebu biljke Isatis tinctoria, kao meru za prevenciju i lečenje virusnih bolesti. Kod nas je ova biljka poznata kao Sinj, Sač ili Vrbonik sinji. Jedinstvena biljka iz porodice krstaša, ima visoko antivirusno i antimikrobno delovanje potvrđeno je istraživanjem državnog istraživačkog centra za virusologiju i biotehnologiju. Obzirom na tešku situaciju zbog potrebe da se Rusi zaštite od koronavirusa (COVID-19), naučnici su sada spremni da uzgajaju ovu biljku u velikim količinama za snabdevanje farmakologa, posebno zato što nije toksična i nema mnogo kontraindikacija.
Znalo se i ranije
Ova biljka je bila nekad veoma popularna u Zapadnoj Evropi.U srednjem veku prirodna bojila su se dobijala iz njene trave. U Rusiji se ova biljka poslednjih decenija uzgajala u malim količinama, uglavnom kao dobra medonosna i obećavajuća krmna biljka – kaže Svetlana Mihajlova, vanredna profsorka na Odseku za poljoprivrednu biologiju Tomskog instituta. U Kini se Sač ili Sinj široko koristi u tradicionalnoj medicini. Ova biljka je deo složenih eliksira, često kao glavna komponenta lekova koji se koriste za lečenje gripa i drugih zaraznih bolesti.
Koren i list
Prema naučnicima Tomskog instituta, potrebni su efikasni pristupi zaštite stanovništva u pandemiji koronavirusa. Jedna od takvih mera mogla bi biti upotreba listova ove biljke i njenog korena, za proizvodnju preventivnih i terapijskih biljnih tretmana. Ova biljka je već efikasno korišćena u lečenju ptičijeg gripa i malih boginja, pa su naučnici ubeđeni da će biti efikasna i protiv kovida.

Efikasna protiv ptičijeg gripa
Državni istraživački centar za virusologiju i biotehnologiju (Novosibirsk) istražio je efekte Sinja, na miševima koji su bili zaraženi ptičijim gripom. Niz eksperimenata potvrdio je visoku biološku aktivnost korena Sinja. Nakon njegove upotrebe, više od polovine glodara zaraženih virusom ptičjeg gripa preživelo je. Maksimalni koeficijent zaštite se pokazao kod kombinovanja Sinja i biljke Orlovi nokti (Lonicera japonica).