Mak biljka (Papaver somniferum) – gajenje za seme maka i medicinski opijum

Mak je jedna od najstarijih biljaka koje se uzgajaju. Ova kultura, koja je poznata već više hiljada godina u upotrebi je za različite namene. To je uljana (industrijska), lekovita, začinska i ukrasna biljka. Ima veliki značaj, ali se danas kod nas malo uzgaja. Seme maka se široko koristi u ishrani. Najpoznatiji je opijumski mak po mlečnom soku opijumu, koji curi iz zarezanih zelenih čaura maka. Prvi pisani tragovi o upotrebi opijuma datiraju iz III veka p.n.e. Zbog njega su u prošlosti vođeni i ratovi. Biljka mak može biti zloupotrebljena za proizvodnju opijata.

Karakteristike

Mak je jednogodišnja biljka. Koren maka je plitak i slabije razvijen. Stabljika je uspravna i glatka, visine do 1,5 m, a pri vrhu razgranata.  Stabljike su u suštini veoma krhke i ranije korišćene kao ogrev za sirotinju. Mak cveta tokom leta. Cetovi su crveni, beli, narandžasti, roze ili plavi . Plod je čaura u kojoj se nalaze semenke. Makovo seme ima veliki značaj u ishrani. Koristi se kao sastojak za razna peciva. Biljka mak je osetljiva na niske temperature.
Divlji mak, mak crvenog cveta ili kukuruzni mak (Papaver rhoeas) je korov, koji je uobičajeno prisutan u Evropi.

Gajenje maka

Gajenje maka na većim površinama mora da se prijavi, da bi bilo pod kontrolom države, zbog mogućih zloupotreba. Seje se direktnom setvom i nema rasađivanja. Jesenja setva se vrši krajem septembra i početkom oktobra. Može se sejati i u proleće, a vreme je isto kao za jara strna žita. Setva je širokoredna i najbolje je da bude 12 biljaka po m2. Najviše se ceni plavi mak. Čaure maka se beru kad biljka požuti i bude suva. To je period kada se bere luk. Negde od polovine jula do početka avgusta. Čaura se zaseče, istrese se i prosejava se. Kod opijumskog maka, žetva se vrši u vreme tehnološke zrelosti, odnosno kad ima najviše opijuma. Čaure tada promene boju od plavozelene do sive. Sirovi opijum se dobija kada se zasecaju čaure.

Seme maka

Seme opijumskog maka se troši za jelo širom Evrope. Zrelo seme maka se melje industrijski ili kod kuće.  Mleveni mak se jede sa testeninom i upotrebljava za punjenje slatkog testa. Posebno u Vojvodini su poznati specijaliteti štrudla sa makom i rezanci. Naravno u upotrebi je i u mnogim drugim nacionalnim kuhinjama.
Seme belog maka dodaje se jelima radi gustine, teksture i arome.

Opijum i opijumski mak

Opijumski mak je poreklom iz Male Azije. Sa ovih prostora se i dobija najviše medicinskog opijuma. Kada se zaseku zelene čaure ovog maka iz njih curi mlečni sok opijum, on se suši na vazduhu i dobija se smeđa masa. Opijum sadrži mnogo alkaloida od koji je najpoznatiji morfijum ili morfin. Primenu su našli i kodein, poapaverin i noskapin (narkotin). Zato je opijum iz maka, važna sirovina u farmaceutskoj industriji.

Morfin ili morfijum

Morfin je alkaloid koji se dobija od maka iz mlečnog soka opijuma. Izolovan je 1804. a sintetisan 1952. godine. Količina morfina u opijumu kreće se od 3% do 23%. Ime je dobio po Morfeju grčkom bogu sna. Ima jako analgetsko dejstvo. Primenjuje se za ublažavanje bolova, smirenje i nesanicu. U prošlosti se koristio za umirivanje upornog suvog kašlja i zaustavljanje dijareje, ali se danas ne primenjuje za to. Može izazvati zavisnost i može se zloupotrebiti, pa se u praksi daje samo kod najtežih bolova i bolesnika. Morfin može biti predmet zloupotrebe, zato što predstavlja polaznu sirovinu za dobijanje heroina.

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

error: Content is protected !!