Jabukovo sirće za kosu i mršavljenje

divlja jabuka
Jabukovo sirće je poznato po svojoj lekovitosti. Korisno je za mršavljenje, protiv holestrola, za kosu i mnoge druge zdravstvene tegobe. Neki koriste kupovno, ali najbolje je napraviti sopstveno domaće jabukovo sirće. Ko zna da pravi zimnicu ili kiseli kupus, ni ovo mu neće predstavljati problem. Idealno bi bilo da se za jabukovo sirće koriste divlje jabuke, ali ako niste u prilici da dodjete do njih, onda su dobre i pitome jabuke. Jabuke treba da budu sveže i sočne, poželjno je neprskane.

Kako napraviti domaće jabukovo sirće

Kada imamo jabuke, treba proveriti koliko su slatke. U zavisnosti od toga se dodaje šećer. Obično je potrebno dodavanje šećera, jer jabuke nisu dovoljno slatke, a šećer podstiče fermentaciju. Jabuke treba oprati, očistiti od crva, odstraniti trule delove (ako ih ima) i usitniti zajedno sa korom i semenkama. Potom komade treba izgnječiti . Neki rendaju jabuke, a neki čak melju na mašinu za mlevenje mesa. Poželjno je da se dobije takozvana pulpa, da ima komadića i soka. Obezbedite adekvatnu posudu. U zavisnosti od količine koju pravite, pogodna je manja ili veća kaca za kupus. Na 10 kg jabuka se dodaje 100 grama šećera. Može i malo manje i malo više u zavisnosti od kiselosti jabuka. Posuda, bure ili kaca u koju ste sipali pripremljene jabuke sa svim komadićima i sokom uz dodatak šećera, treba da se zatvori sa krpom ili sa gazom u više slojeva. Tako se sprečava ulaz mušica i insekata. S vremena na vreme potrebno je promešati sadržaj. Posuda treba da stoji na sobnoj temperaturi. Treba kontrolisati tok vrenja, ali obično je potrebno 3 do 4 nedelje. To zavisi od temperature. Kada dodje vreme jabukovo sirće procediti koristeći gazu i levak, u čiste staklene flaše. Jabukovo sirće odložiti na policu u ostavu, na hladno i tamno mesto.

Upotreba jabukovog sirćeta

Kao i svako drugo sirće i jabukovo sirće može da se koristi u kuhinji, stim što je još zdravije. Neko začinjava salatu sa vinskim sirćetom, neko sa alkoholnim sirćetom, a vi možete sa jabukovim. Dovoljna je jedna kašika jabukovog sirćeta dnevno. Neki ljudi ga piju baš tako na kašiku, jer je korisno za zdravlje.
Kao svojevrstan eliksir upotrebljava se kombinacija jabukovog sirćeta i meda. Recept je vrlo jednostavan. U čaši vode razmutite kašiku meda i kašiku jabukovog sirćeta. Pijte po jednu čašu ovog eliksira, svaki drugi dan.

Kad sirće može da bude štetno?

Svako sirće ili ocat, pa tako i jabukovo, je kiselo. Osobe koje pate od: hroničnih problema sa želudcem, čira na želudcu, gastritisa, gorušice i slično, ne bi trebali da dodatno iritiraju želudac sa sirćetom, jer to može da im stvori neprijatnoisti.

Lekovitost jabukovog sirćeta

Naučno je dokazano da jabukovo sirće snižava pritisak i holesterol u krvi. Osim toga jabukovo sirće je dobro za imunitet, cirkulaciju, probavu, protiv znojenja, te za srce i bubrege. Koristi se za ispiranje grla i pomaže, jer neutrališe grebanje u grlu, pri ranim znacima prehlade.
U novije vreme sve se više govori o jabukovom sirćetu kao sredstvu za mršavljenje. Jabukovo sirće ima ulogu u održanju vitke linije, na taj način što razgradjuje masnoće. To je veoma koristan prehrambeni i dijetetski proizvod.
Jabukovo sirće se koristi i za spoljnu upotrebu.
Razblaženo jabukovo sirće sa vodom može se koristiti za ispiranje oprane kose. Vraća kosi zdrav izgled, sjaj i sprečava brzo mašćenje kose.
Isto tako razblaženo jabukovo sirće može da se nanosi i utrljava na kožu. Tako se poboljšava cirkulacija, koža dobija mekoću i lepšu boju. Ovo je dobro i za vene i kod reume. Kod nekih ljudi ovo je efikasno sredstvo za ekcem i peckanje po koži.

Share Button

Vinova loza

groždje
Vinova loza je jedna od najstarijih biljaka, koje se uzgajaju. Smatra se da je poreklom iz Južne Evrope. Poznata je bila i u Egiptu pre 6000. godina. Omiljena zbog ukusnih plodova i alkoholnih pića koja se od nje dobijaju, proširila se po celom svetu. Ali 1860. godine iz Amerike u Evropu je preneta filoksera, koja je ubrzo uništila Evropske vinograde i nanela ogromnu štetu. Samo su opstali oni vinogradi koji su bili na pesku, kao kod nas oko Dunava. Puno je napora i sredstava trebalo da ponovo oživi vinogradarstvo u Evropi. Američke sorte su bile imune.
Vinova loza je penjačica. Pošto loza voli da se penje, za bolje prinose treba joj napraviti pergole ili čardaklije, od stubova i žice.
Drugi nazivi za vinovu lozu su samo loza, čokot (a to je ustvari jedinka vinove loze), trs. Iz čokota izbijaju lastari (mladi izdanci), a na njima su zeleni listovi različitih oblika (u zavisnosti od sote) i plodovi bobice, koji formiraju grozd. Plodovi mogu da se jedu kao sveže groždje ili suvo grožnje (groždjice) ili da se preradjuju u sokove i alkoholna pića.

Uzgoj vinove loze

Potrebno je mnogo truda oko vinove loze da bi se došlo do kvalitetnog groždja, bilo za upotrebu u svežem stanju ili za vino. Loza traži dosta pažnje, ali i uzvraća. Biljka voli sunce i toplotu, te dosta dobro podnosi visoke temperature. Da bi podigli vinograd vrlo je bitno odabrati pravu sortu za pravo podneblje. Neki ljudi se profesionalno bave vinogradarstvom, a mnogi od nas imaju male vinograde u dvorištu i oko kuće. Loza se sadi u jesen ili u rano proleće. Potrebno je da se mlade sadnice zagrnu zemljom u toku zime, da ne izmrznu. Loza počinje da radja posle 3 godine, a najbolje prinose daje do 30 godine, dok životni vek može biti i 100 godina. Sorte koje daju najkvalitetnije i najukusnije plodove su ne retko osetljive na bolesti pa ih treba često prskati.

Prskanje i orezivanje vinove loze

Bolesti naročito napreduju posle kiše, kada je velika vlaga, pa tada treba i oprskati vinograd. Najčešće bolesti vinove loze su plamenjača, pepelnica, pegavost, trulež, plesan, grinje itd. Nekad je potrebno 10 prskanja godišnje i to upotrebom različitih preparata. U novije vreme se sve značajnijim smatra zimsko prskanje, koje se obavlja pre proleća, dok je čokot još go (bez izdanaka).
Karenca je period koji treba da prodje od poslednjeg prskanja vinove loze, do branja i upotrebe za jelo, da bi ljudi bili bezbedni. Mladi listovi vinove loze se koriste u kulinarstvu, ali treba voditi računa kad je loza prskana.
Osim prskanja vrlo je bitno i orezivanje vinove loze. Ono se obavlja u zimskom periodu oko Svetog Trifuna, koji je i zaštitnik vinogradara. Da bi se ostvarili dobri prinosi orezivanje treba da radi onaj ko to zna. Kod loze je veoma bitno da se sve agroteničke mere urade kvalitetno i u optimalnom roku. Za dobre prinose, kao i kod drugih kultura, potrebno je redovno okopavanje i djubrenje.
Berba groždja se obavlja od avgusta pa do novembra u zavisnosti o kojoj se sorti radi.

Plodovi vinove loze

Plodovi su više ili manje okruglaste bobice grupisane u grozd koji je obično kupastog oblika. Veličina bobica i grozdova zavisi od sorte, kvaliteta zemljišta, suše itd. Groždje može biti bele, crne i crvene boje.
Neke sorte su bolje za jelo u svežem stanju, a neke za proizvodnju vina. Groždje se ubraja medju najbolje voće u pogledu sastojaka kojima raspolaže. Raznovrsnost vitamina i minerala, kao i lep ukus čine ga omiljenim na trpezama širom sveta. Groždje je odličan antioksidans. Ima antibakterijsa i antivirusna svojstva. Pomaže kod nervne napetosti i depresije, poboljšava memoriju i koncentraciju, a dobro je i kod upala. Pomaže proces varenja i čisti creva, a korisno je i za jetru. Groždje deluje blagotvorno na srce i krvne sudove. U novije vreme groždje se sve više upotrebljava u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji.
Osim vina koje je svakako najznačajniji proizvod, od groždja se dobija i lozova rakija, loza ili lozovača.
Od groždja se još pravi sok, vinsko sirće, suvo groždje, ulje od semenki groždja.

Vino od vinove loze

Početak pravljenja vina se vezuje za početak uzgoja vinove loze. U mnogim zemljama se vino ne smatra samo alkoholnim pićem, nego je to hrana. Ako se umereno pije može da bude korisno, a naravno i štetno ako se preteruje. Vino se dobija fermentacijom svežeg vinskog groždja. Nauka koja proučava vina zove se enologija. A enolozi su ljudi, dobri poznavaoci vina, oni koji se bave proizvodnjom i razumeju se u tehnologiju nastanka vina. Vino je odlično za srce i za holesterol, normalno ako se konzumira umereno. Smatra se da je naročito zdravo crno vino. Dobro deluje na procese varenja hrane i mnogi ljudi ga piju upravo uz ručak. Kiselina u vinu ima neke sličnosti sa želudčanom kiselinom, pa je dobra za probavu. Veća i redovna upotreba vina nije preporučljiva, jer vodi u alkoholizam. Crno vino može biti opasno za osobe sa povišenim pritiskom i bolesnom jetrom.

Share Button

Egzotični orasi

indijski orah

U egzotične orahe ubrajamo indijski orah, brazilski orah i australiski ili makadamija orah. Povremena i umerena upotreba ovih namirnica može biti vrlo korisna za zdravlje. Ne treba preterivati u grickanju ovih oraha, jer sadrže dosta masnoće. Vrlo je važno da su orasi sveži i da se pravilno čuvaju u dobro zatvorenim posudama ili pakovanjima. Ovi orasi, a i orašasti plodovi uopšte, su osetljivi na vlagu i mogu da se zaraze sa plesni, mikrotoksinima i alfatoksinom. Kod nekih osoba ovi plodovi izazivaju burne alergijske reakcije, stoga treba biti na oprezu.

Indijski orah

Indijski orah se jede umesto grickalica, a može da se dodaje i hrani. To je neuporedivo zdravija grickalica od čipsa. Jako se lepo slaže sa salatama. Indijski orah sadrži dosta nezasićenih masnih kiselina, ali i zasićenih, pa ga ne treba mnogo jesti. Sadrži i vitamine B1, E, K, a od minerala najviše kalijum, magnezijum, gvoždje i cink. Opušta organizam i deluje antiseptički i antibakterijski. To je diuretik i dobar je za creva. Mogu ga jesti dijabetičari i osobe sa povišenim pritiskom. Indijski orah je afrodizijak.

Brazilski orah

Treba ga umereno konzumirati, jer sadrži i zasićene masti. Par komada brazilskih oraha dnevno je sasvim dovoljno.To je odličan izvor kalcijuma, fosfora, kalijuma, magnezijuma, cinka, gvoždja i posebno selena. Selen je važan antioksidans, sprečava starenje, deluje antivirusno i antikancerogeno. Od vitamina najviše ima E i B. Sadrži i vlakna. Brazilski orah je bogat prirodni izvor aminokiseline metionin, koja štiti organizam, od teških metala.

Australijski ili makadamija orah

Australijski orah se dosada nije ubrajao u zdravu hranu, jer sadrži nešto više zasićenih masti. Medjutim, zbog visokog sadržaja nezasićenih masnih kiselina, neki stručnjaci smatraju da deluje korisno protiv holesterola. Ovde postoje odredjene kontradiktornosti, ali ako se ne preteruje sa konzumiranjem ovi orasi ne mogu da škode.
Inače makadamija orasi su po ukusu i obliku najsličniji lešnicima. Sadrže dosta kalcijuma i drugih korisnih minerala.
Zbog sadržaja i sastava masnoće, ovi plodovi su veoma cenjeni u kozmetičkoj industriji. Ulje makadamije koža lako i brzo upija. Sprečava iritaciju i perutanje kože. Ovo ulje ishranjuje kožu, održava je vlažnom i mekanom. Na neki način to je sredstvo protiv starenja, jer obnavlja i regeneriše ćelije kože. Ulje makadamije štiti kožu od sunca.

Share Button

Masno voće avokado

avokado
Avokado je tropsko voće, koje raste na zimzelenom drvetu. Uzgaja se pretežno u Srednjoj i Južnoj Americi. Plod ima oblik sličan kao kruška. Ima specifičan ukus i dosta masnoće u sebi. Ova masnoća je zdrava i korisna isto kao što je korisno maslinovo ulje. I avokado se koristi za dobijanje ulja. Pošto je prilično kaloričan, jede se u umerenim količinama. Avokado je zreo kada je plod umereno mekan.

Lekovitost avokada

Avokado sadrži sastojke koji deluju korisno na smanjenje nivoa holesterola u krvi. Znam da se ukus avokada mnogima ne svidja, ali je zaista zdrav. Sadrži vitamine E, A i B kompleksa. Još sadrži vlakna i mineralne materije.
Avokado je preventivno dobar protiv raka. Odličan je za zdravlje i vitalnost kože, te za dobar vid. Konzumiranjem se smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara.

Upotreba avokada

Avokado ima pomalo čudan ukus za voće na koje smo mi navikli. Više je slan nego sladak i više je masan nego što osvežava. Zbog svega toga avokado se redje jede sam. Najčešće se kombinuje sa povrćem u salati. Mnogobrojni su recepti za jela sa avokadom. Od avokada se pravi namaz koji se maže na hleb. Namaz se pravi od gnječenog avokada u kombinaciji sa lukom, paradajzom, pavlakom i limunovim sokom.
Osim u ishrani, avokado se obzirom na svoje korisne masnoće, upotrebljava u kozmetičkoj industriji. Sastavni je deo mnogih preparata, koji se koriste za lepši i zdraviji izgled kože. Ulje avokada je odlično za kožu. Prodire u dublje slojeve kože i održava neophodnu vlažnost i elastičnost. Avokado je često sastojak šampona za kosu. Neki ga koriste i za čišćenje kože i otklanjanje bubuljica.

Share Button

Limeta

Limeta
Limeta je voće slično limunu, samo malo manje kiselo, sa intenzivnim mirisom i prelepom aromom. Za razliku od limuna, limeta je okrugla, spolja skroz zelena, iznutra svetlije zelena pulpa, sitnija od limuna i ima još više c vitamina.

Upotreba limete

Limeta se dosta koristi u hrani i piću. Dodaje se u mnoge poslastice, salate i druga jela. Posebno se koristi za koktele, alkoholna pića i sokove. Sok od limete će vas okrepiti. Limeta daje jelu i piću poseban miris i ukus. Važan je sastojak u meksičkoj, persijskoj, indijskoj i drugim kuhinjama. Negde se praktično koristi kao začin. Može i da se suši.
Limeta je zastupljena i u industriji. Upotrebljava se za parfeme, kozmetičke preparate i sredstva za čišćenje.

Vrednost limete

Izuzetno je bogata c vitaminom i u prošlosti se koristila u sprečavanju bolesti pod nazivom skorbut. Dobra je za podizanje imuniteta, protiv prehlada i infekcija. Limeta se koristi u aromaterapiji. Korisna je za mršavljenje, sagoreva masnoću, a dobra je za šećeraše i protiv holesterola.

Ledeni čaj od limete, narandže i nane

Iscedite na cediljku 2 limete, 2 narandže i dodajte 1 l skuvanog i prohladjenog čaja od nane. Da ne bi bilo kiselo možete dodati par kašika meda.

Share Button

Zašto je banana omiljeno voće

banana
Banana naraste u visinu prosečno oko 7 m. Većina sorti su višegodišnje biljke. Ovo tropsko voće pretežno se uzgaja u Latinskoj Americi, Indiji, a u Africi raste prirodno, divlje. Plodovi su duguljasti, zakrivljeni i žuti kada su zreli. Postoje i crvene banane. Crvena banana je još sladja, pa je idealna za torte i voćne salate. Banane se beru još dok su zelene, a dozrevaju u posebnim prostorijama, pa čak i u toku transporta. Sazrevanje se može ubrzati stavljanjem banana u papirne kese. To je omiljeno voće širom sveta. Omiljene su zato što su veoma ukusne, hranjive, ne peru se, ne čiste i ne treba vam nož. Jedino što je potrebno, to je da se otvori kora, rukom u par poteza. Osim toga kada ste gladni, pojedete bananu i to će vas zasititi.

Šta je to korisno i lekovito u banani

Banane su dobar izvor B6 vitamina, kao i rastvorljivih vlakana. Manje zrele banane sadrže više skroba, a manje šećera, a zrelije obrnuto. Sadrže i odredjene količine kalijuma, mangana i C vitamina. Banana je kalorična i daje istu količinu kalorija kao krompir. Negde za bananu kažu da je lek. Razlog je taj što redovna potrošnja banana koristi pravilnom varenju hrane i crevima. Redovnom upotrebom se smanjuje rizik od raka debelog creva, dojke i bubrega. Neki ljudi koriste unutrašnji deo kore od banane za poliranje zuba. Zubi postaju belji i sjajniji.

Upotreba banane

Banane se najviše jedu u svežem stanju, ali mogu i da se suše, kuvaju i prže.Posebno se koriste u kulinarstvu, za pripremu torti i kolača. Listovi banane su elastični i otporni na vodu pa se upotrebljavaju kao ambalaža. Banana se koristi negde za dobijanje tekstilnog vlakna i papira. Kora od banane je poznata zato što se u filmovima uvek neko oklizne na nju, ali unutrašnjost kore od banane se može iskoristiti za glancanje kožene obuće, torbi i sl.

Share Button
error: Content is protected !!