Crna rotkva je korisno i lekovito povrće, ali i pored toga je prava retkost na našem jelovniku. Od nje se mogu pripremati lekoviti preparati kao crna rotkva i med. Osim toga crna rotkva se najviše koristi u kuhinji kao salata ili dodatak salatama. Posebno je za upotrebu preporučljiva u toku zime, kada je organizam podložniji virusnim i bakterijskim infekcijama. Jača imunitet i deluje antibakterijski. Nastavi sa čitanjem Crna rotkva i med (video)
Kategorija: Povrće
Sok od cvekle
Sok od cvekle je verovatno jedan od najboljih sokova koje možete popiti. Sok od cvekle može da se kupi u marketima. Na flašicama piše organski, prirodni, stoprocentni i sl. I uglavnom to opet nije ono najbolje. Dobar predlog je da kupite cveklu na pijaci i sami napravite sok na sokovnik. Tako znate šta pijete. Sok od cvekle je žestok i treba ga malo razblažiti sa vodom Nastavi sa čitanjem Sok od cvekle
Paradajz je čuvar našeg zdravlja
Biljke paradajza narastu u proseku oko 1,5 metar. Cvetaju tokom celog leta. Listovi su nazubljeni, a stabljika drvenesta. Biljka ima karakterističan miris. Cvetovi su žute boje, a plod u početku zelene. Kad sazreva prelazi polako u narandžastu boju, a onda i u prepoznatljivu crvenu. Paradajz se sadi u proleće na otvorenom, a u plastenicima isto dobro uspeva preko cele godine. Biljka voli dosta sunca. Dobar prinos se postiže djubrenjem i navodnjavanjem. Paradajz je ustvari voće, ali u kuhinji se koristi kao povrće. Drugi nazivi za paradajz su crveni patlidžan i rajčica. Paradajz potiče iz Južne Amerike. Najstariji pisani trag o paradajzu je sačinio italijanski botaničar i lekar Matioli. On je nazvao paradajz ’’pomodoro’’, u prevodu zlatna jabuka.
Paradajz u kuhinji
Šta sve može da se napravi od paradajza. Spisak jela i proizvoda od paradajza je stvarno dugačak. Pa pomenimo neke. Kao prvo paradajz je najlepši kad je svež. Paradajz salata je omiljena tokom leta, jer osvežava. Paradajz se stavlja i u razne mešane salate. Tu je važan i neprevazidjen sastojak.
Paradajz čorba ili supa od paradajza je jednostavna za pravljenje, a malo ko je ne voli. Paradajz može da se puni, slično kao paprika. Ima još mnogo manje ili više poznatih jela sa paradajzom. Nezaobilazan je u italijanskim jelima, kao što su špagete, pica i lazanje. Tu se koristi obično paradajz sos, pelat od paradajza, paradajz pire ili kečap. Kao što vidimo u prehrambenoj industriji paradajz je veoma važna sirovina.
Sok od paradajza
Sok od paradajza se pokazao kao izuzetno vredan napitak. Naime, prema nekim istraživanjima to je jedno od najboljih prirodnih energetskih pića. Okrepljuje, jača i daje dodatnu snagu i energiju. Ima i lekovita svojstva. Sok od paradajza može da se kupi gotov, ali i da se pravi. Moguće ga se iscediti na sokovnik i tako piti svežeg, što je najbolje. Paradajz sok se može kuvati i čuvati u flašama i teglama kao zimnica. U toku hladne zime, kada paradajza nema ili je izrazito skup, flaša kuvanog paradajza uvek dobro dodje u kuhinji.
Sorte paradajza
Postoji zaista mnogo sorti paradajza. Kod nas su medju najpopularnijim jabučar, volovsko srce i čeri paradajz.
Jabučar je domaća sorta. Dobro radja uz navodnjavanje i prihranu. Plodovi su srednje veličine, prijatnog ukusa i dobro podnose transport. Dobar je i za jelo u svežem stanju i za kuvanje.
Volovsko srce je medju najkrupnijim sortama paradajza. Plodovi mogu da narastu od 500 grama do 1 kg. Medjutim na biljci ima manje plodova, pa ova sorta nije baš tako rodna. Plodovi su veoma ukusni, ali su podložni brzom kvarenju, pa nisu baš idealni za transport.
Čeri paradajz je medju najmanjim sotrama. Velik je svega kao krupnije višnje, pa je tako i dobio naziv. Izuzetno je ukusan, a jede se pretežno svež, šteta ga je kuvati. Prodaje se i van sezone i prilično je skup.
Lekovita svojstva paradajza
Paradajz ima pozitivan efekat na zdravlje ljudi. Dokazano je dobar za zdravlje prostate. Veruje se da sprečava razvoj raka prostate. Za to je zaslužan sastojak likopen, izuzetan prirodni antioksidant.
Paradajz je odličan i za srce i zato ga treba jesti više, posebno u toku sezone paradajza i to u svežem stanju. Pozitivno deluje na varenje, a podstiče želudčane sokove. Veruje se da sok od paradajza snižava pritisak. Paradajz je bogat vitaminima i to, C vitaminom, B1, karotinom i E vitaminom. Od minerala posebno se izdvaja kalijum.
Rukola aromatično i sočno povrće
Rukola je aromatična, zeljasta biljka, specifičnog ukusa. Preovladava gorak, ali prijatan ukus. Spada u veoma lekovito i kvalitetno povrće. U ishrani se uglavnom koristi kao salata. Beru se najčešće mladi sočni listići. Biljka može da naraste preko 50 cm u visinu. Raste samoniklo, ali se i uzgaja. Kultivisana biljka je krupnija i manje gorka od divlje. Postoji više vrsta kultivisane rukole, ali sve imaju ukus sa većom ili manjom dozom gorčine.
Lekovitost rukole
Rukolu svrstavaju u zdravu hranu. Nema potrebe da se biljka prska, jer je u velikoj meri otporna na bolesti i štetočine, tako da je idealna za organsku proizvodnju. Rukola sadrži značajne količine C vitamina. Dobar je izvor minerala, a posebno gvoždja. Sadrži dijetetska vlakna, pa je blagotvorna za želudac i creva. Rukola je regulator varenja, osvežava i vraća energiju, dobra je protiv prehlade i kašlja. Smatraju je prirodnim antibiotikom i afrodizijakom.
Kako se priprema rukola
Rukola se najčešće priprema kao salata. Pomešana sa maslinovim uljem, limunovim sokom i eventualno sa parmezanom ili nekom drugom vrstom sira. Često se dodaje mešanim salatama kao začin, radi lepše arome. Poreklom je mediteranska biljka pa je redovno prisutna u mediteranskim specijalitetima. Nekom se ne svidja gorčina i ukus sveže rukole, pa se može pripremati i kuvana ili blanširana. U tom slučaju gubi na gorčini, ali i na vrednim sastojcima. Rukola se dodaje čorbama, pastama, prelivima, koristi se kao prilog uz razna jela sa pirinčem, krompirom, te uz grilovano meso. Rukola se stavlja kao salata u sendviče. Ovo lisnato povrće je prisutno u raznim svetskim kuhinjama. Rukola može da se čuva u frižideru u hermetički zatvorenoj posudi nekoliko dana. Najbolje je da se iskoristi odmah, jer stajanjem gubi na kvalitetu.
Rukola cena
Moguće je da u ceni leži razlog zašto je rukola kod nas relativno malo korišćena u ishrani. Naime rukola je prilično skupo povrće. Verovatno bi sa većom proizvodnjom i potrošnjom cena bila značajno niža.
Rukola uzgoj
Uzgoj rukole je vrlo jednostavan. Biljka ima brz prirast, pa od momenta setve, može da se bere već za mesec i po dana. Potrebno je da se proredi i presadi na vreme. Od toga zavisi kvalitet ovih dragocenih listića. Naravno kao i sve ostale biljke za dobar prinos potrebno je djubrenje, zalevanje i kvalitetno obradjeno zemljište. Što se tiče bolesti i štetočina vrlo je otporna biljka. Rukola može da se seje od marta do oktobra. Bere se gotovo preko cele godine, pa čak i u zimskom periodu. Biljka može da izmrzne u slučaju veoma niskih temperatura i dugotrajne oštre zime.
Krastavac ne treba zanemariti u ishrani
Krastavac je jednogodišnja biljka. Po nekim izvorima potiče iz Indije, a po drugima iz Afrike. Stabljika i listovi su takvi da biljka puzi po zemlji ili se penje u zavisnosti od sistema gajenja. Cvetovi su žuti, a plodovi zeleni, izduženi i sočni. Neke sorte imaju sitne bodljice po površini plodova, a neke potpuno glatke plodove. Biljka zahteva plodno i rastresito zemljište i dosta vlage. Krastavci imaju plitak koren, tako da do njih ne dopire vlaga iz dubljih slojeva zemljišta. U slučaju suše, kada nema vlage u površinskom sloju zemlje, krastavac je veoma osetljiv i biljka lako dehidrira. Potrebno je redovno zalevanje i onda se ostvaruju dobri prinosi. Krastavac može da se gaji na otvorenom, ali odlično uspeva i u plastenicima, tako da je u novije vreme dostupan tokom cele godine.
Jedite krastavce, nećete se udebljati
Krastavac spada u povrće sa najmanje kalorija. 100 grama svežeg krastavca sadrži 13 kcal. Možete ga slobodno jesti , bez bojazni da ćete se udebljati. Zbog visokog sadržaja vode i niskokaloričnosti neki ljudi su zanemarili krastavce u ishrani i pogrešno misle da je to bezvredna hrana. Sadrži oko 95% vode i korisne minerale. Ima dosta kalijuma, a manje kalcijuma, fosfora, natrijuma, gvoždja, cinka, mangana, selena. Sadrži B i C vitamin. Krastavac je dobar antioksidans i odličan diuretik. Nutricionisti ovo povrće preporučuju za dijetu. Krastavac je poželjan u ishrani dijabetičara i gojaznih osoba. Dobar je za mamurluk. Povoljno deluje na krvni pritisak, holesterol i čišćenje organizma. Smatra se da je krastavac dobar kod zatvora, artritisa, gihta, alergija i kožnih bolesti. Osim u svežem stanju, neki obožavaju kisele krastavce. To je nezaobilazan deo zimnice. Za pripremu se koriste mali krastavci ili kornišoni.
Krastavac dijeta
Ova dijeta traje 10 dana i osnova je salata od krastavca koja se može jesti uvek kada se ogladni. Osim ovoga u toku dana se jede ½ kg voća, zatim 3 šnite integralnog hleba ili 2 kuvana krompira. Od namirnica animalnog porekla treba kombinovati 150 grama belog mesa ili 150 grama tunjavine ili 2 kuvana jajeta. Pije se voda, čaj i kafa bez šećera. Tako izgleda ova jednostavna krastavac dijeta.
Salata od krastavca
Salata od krastavca se vrlo lako pravi. Potrebno je iseckati ½ kg krastavca i dodati 2 dl jogurta ili kiselog mleka ili kefira. Minimalno posoliti i eventualno dodati seckani mladi luk.
Krastavac kao sirovina u kozmetičkoj industriji
Odilčno hidrira telo ako se jede, ali dobro hidrira i kožu ukoliko se koristi za spoljnu upotrebu. Naime krastavac je poznat kao odlična prirodna maska za lice i predeo oko očiju. Stoga je bitan faktor i u kozmetičkoj industriji. Sem za kožu dobar je i za kosu i nokte.
Kupus dijeta
Kupus je poreklom iz mediteranske oblasti. U ishrani se koristi na mnogo načina. Svež kupus je jako dobar za salatu, jer sadrži mnogo C vitamina. Jedina mana je što ga treba rendati i seckati. Ali sad postoje i električne seckalice. Salata od kiselog kupusa nije ništa manje zdrava.Od kupusa se prave jela koja s pravom važe za kulinarske specijalitete. Sarma, podvarak, svadbarski kupus su samo neka od njih.
Pošto kupus ima malo kalorija pogodan je za mršavljenje. Širom sveta se koristi kupus dijeta za mršavljenje.
Dijeta sa čorbom od kupusa
Dijeta sa čorbom od kupusa je jedna od najpoznatijih i najstarijih dijeta. Veoma je delotvornai daje dobre rezultate za samo nedelju dana, koliko traje.Svojstvena joj je jednostavna primena i postizanje željenog cilja. U većini slučajeva organizam dobro reaguje čak i ako se ova dijeta sprovodi samo par dana, kao dijeta za detoksifikaciju.
Ova dijeta se zasniva na čorbi od kupusa, koju treba jesti svakog dana više puta. Kod raznih ljudi različiti su i rezultati, ali oni koji rigorozno poštuju pravila ove dijete stvarno mogu da smršaju za nedelju dana.
Dijeta sa čorbom od kupusa nije pogodna za dugoročno mršavljenje. Ona je sa malo masti i sa dosta vlakana. Kupus dijeta će vam omogućiti, da udjete u formu, pre nego što počnete neku drugu, umereniju, dugoročnu dijetu. Osim što se brzo izgubi deo suvišnih kilograma i tako postiže željeni efekat, kupus dijeta doprinosi pročišćavanju organizma.
Dijetu sa čorbom od kupusa koristio je ogroman broj ljudi i ima dosta iskustava od kojih su većina pozitivna.
Dijete koje su preporučene od medicinskih ustanova tope kilograme polako, pa se gubi oko 1kg nedeljno. Gojazni žele da dijeta da brze rezultate pa su popularne brze dijete. Dijeta sa supom od kupusa je brza dijeta. Preporučljivo je da se drži samo 7 dana i u tom slučaju je bezbedna za zdravlje.
U toku ove dijete mogu da se jedu voće i povrće, a umereno i mlečni proizvodi. Čorba od kupusa može se jesti bez ograničenja.
Čorba se pravi tako što se kuva kupus i šargarepa, a mogu se dodati celer, peršun i paradajz, kao i razni začini. Dozvoljene su različite kombinacije kuvanog kupusa sa povrćem.
Kritički osvrt na kupus dijetu
Miris kuvanog kupusa može da odvrati mnoge osobe u odluci da koriste ovu dijetu i uvere se u njenu delotvornost.
Rezultati kupus dijete predstavljaju kratkoročno rešenje. Moguće je da se vrati kilaža, po povratku na stari način ishrane.
Mnogima se ne dopada zato što čorba od kupusa brzo dosadi. Stoga treba menjati začine i povrće koje ide u čorbu, pored kupusa, da ne bi bilo jednolično svaki dan.
Kod ovakvog režima ishrane smanjen je unos belančevina, vitamina i minerala.
Ako se primenjuje duže od 7 dana onda mogu da se jave reakcije, kao što je nizak pritisak, vrtoglavica, nesvestica, drhtavica i malaksalost.
Neki ljudi ne podnose kupus ili imaju gasove.