Paradajz je čuvar našeg zdravlja

Paradajz11Biljke paradajza narastu u proseku oko 1,5 metar. Cvetaju tokom celog leta. Listovi su nazubljeni, a stabljika drvenesta. Biljka ima karakterističan miris. Cvetovi su žute boje, a plod u početku zelene. Kad sazreva prelazi polako u narandžastu boju, a onda i u prepoznatljivu crvenu. Paradajz se sadi u proleće na otvorenom, a u plastenicima isto dobro uspeva preko cele godine. Biljka voli dosta sunca. Dobar prinos se postiže djubrenjem i navodnjavanjem.  Paradajz je ustvari voće, ali u kuhinji se koristi kao povrće. Drugi nazivi za paradajz su crveni patlidžan i rajčica. Paradajz potiče iz Južne Amerike. Najstariji pisani trag o paradajzu je sačinio italijanski botaničar i lekar Matioli. On je nazvao paradajz ’’pomodoro’’, u prevodu zlatna jabuka.

Paradajz u kuhinji

Šta sve može da se napravi od paradajza. Spisak jela i proizvoda od paradajza je stvarno dugačak. Pa pomenimo neke. Kao prvo paradajz je najlepši kad je svež. Paradajz salata je omiljena tokom leta, jer osvežava. Paradajz se stavlja i u razne mešane salate. Tu je važan i neprevazidjen sastojak.
Paradajz čorba ili supa od paradajza je jednostavna za pravljenje, a malo ko je ne voli. Paradajz može da se puni, slično kao paprika. Ima još mnogo manje ili više poznatih jela sa paradajzom. Nezaobilazan je u italijanskim jelima, kao što su špagete, pica i lazanje. Tu se koristi obično paradajz sos, pelat od paradajza, paradajz pire ili kečap. Kao što vidimo u prehrambenoj industriji paradajz je veoma važna sirovina.

Sok od paradajza

Sok od paradajza se pokazao kao izuzetno vredan napitak. Naime, prema nekim istraživanjima to je jedno od najboljih prirodnih energetskih pića. Okrepljuje, jača i daje dodatnu snagu i energiju. Ima i lekovita svojstva. Sok od paradajza može da se kupi gotov, ali i da se pravi. Moguće ga se iscediti na sokovnik i tako piti svežeg, što je najbolje. Paradajz sok se može kuvati i čuvati u flašama i teglama kao zimnica. U toku hladne zime, kada paradajza nema ili je izrazito skup, flaša kuvanog paradajza uvek dobro dodje u kuhinji.

Sorte paradajza

Postoji zaista mnogo sorti paradajza. Kod nas su medju najpopularnijim jabučar, volovsko srce i čeri paradajz.
Jabučar je domaća sorta. Dobro radja uz navodnjavanje i prihranu. Plodovi su srednje veličine, prijatnog ukusa i dobro podnose transport. Dobar je i za jelo u svežem stanju i za kuvanje.
Volovsko srce je medju najkrupnijim sortama paradajza. Plodovi mogu da narastu od 500 grama do 1 kg. Medjutim na biljci ima manje plodova, pa ova sorta nije baš tako rodna. Plodovi su veoma ukusni, ali su podložni brzom kvarenju, pa nisu baš idealni za transport.
Čeri paradajz je medju najmanjim sotrama. Velik je svega kao krupnije višnje, pa je tako i dobio naziv. Izuzetno je ukusan, a jede se pretežno svež, šteta ga je kuvati. Prodaje se i van sezone i prilično je skup.

Lekovita svojstva paradajza

Paradajz ima pozitivan efekat na zdravlje ljudi. Dokazano je dobar za zdravlje prostate. Veruje se da sprečava razvoj raka prostate. Za to je zaslužan sastojak likopen, izuzetan prirodni antioksidant.
Paradajz je odličan i za srce i zato ga treba jesti više, posebno u toku sezone paradajza i to u svežem stanju. Pozitivno deluje na varenje, a podstiče želudčane sokove. Veruje se da sok od paradajza snižava pritisak. Paradajz je bogat vitaminima i to, C vitaminom, B1, karotinom i E vitaminom. Od minerala posebno se izdvaja kalijum.

Share Button
error: Content is protected !!