Jabuka na dan


Jabuka je verovatno najstarije voće koje se uzgaja. Postoje divlje i pitome jabuke. Stotinama godina unazad je vršena selekcija i poboljšavane karakteristike plodova jabuke, da bi danas imali veoma kvalitetne i ukusne plodove. Postoji stvarno veliki broj sorti ovog voća. Neke se uzgajaju za jelo u svežem stanju, a neke su idealne u kulinarstvu. Od pojedinih sorti se pravi rakija jabukovača.
Pitome jabuke se kaleme, a divlje niču iz semena. Jabuka se uzgaja u mnogim zemljama. Najveći proizvodjači su Kina, SAD i Turska.

Da li jabuke treba ljuštiti

Na žalost novije sorte jabuka su slabo otporne na bolesti i štetočine, pa se primenjuje zaštita prskanjem.
Neke starije sorte su dosta otpornije, pa ih treba manje prskati ili uopše ne treba. Generalno starije sorte karakteriše ne tako prefinjen ukus i slabiji prinos, pa ih proizvodjači izbegavaju. Ako je prošla karenca (propisan period od poslednjeg prskanja do branja i upotrebe), onda je bezbedno jesti plodove. Na žalost mi kad kupujemo jabuke na pijaci ne možemo zasigurno znati da li su prskane ili ne i da li je prošla karenca. Svaki proizvodjač će naravno svoje jabuke da hvali.
U kori jabuke je koncentracija vitamina i minerala, pa ako sigurno znamo da nisu prskane onda se mogu jesti i sa korom, u protivnom, preporuka je ipak da se oljušti. U svakom slučaju pre konzumiranja jabuku dobro operite.

Zašto treba jesti jabuke

Nutricionisti kažu jedna jabuka na dan i to je preduslov da se organizam održava u dobrom stanju. Naravno to ne znači da se, ako jedemo jabuke nikad nećemo razboliti, ali ipak imunitet će nam biti znatno bolji. Mogu se jesti i u većim količinama. Ne brinite, nećete se ugojiti.
U odnosu na drugo voće, jabuke sadrže manje vitamina C, ali su bogate antioksidansima i drugim korisnim jedinjenjima. Sadrže vlakna koja su važna za bolje varenje hrane i protiv raka debelog creva. Jabuke su dobre i protiv holesterola. Korisne su za srce i mršavljenje. Gojaznim osobama se u sklopu dijete preporučuju jabuke.

Upotreba jabuka

Većinom se jabuka koristi za jelo u svežem stanju, ali ipak i u kulinarsvu je nezaobilazna. Pravljenje nekih kolača, pita i voćnih salata je nezamislivo bez jabuke. Osim toga jabuka se mnogo koristi u prehrambenoj i kozmetičkoj industriji.

Share Button

Mušmula upotreba i lekovita svojstva


Mušmula biljka

Mušmula je veliki žbun ili manje drvo. Može da naraste do 8 metara u visinu. Listovi opadaju u zimskom periodu, a pre toga pocrvene. Listovi su tamno zeleni i ovalni. Cveta krajem proleća, a cvetovi su beli. Oprašuju ih pčele i hemafrodit je. Plod liči na krušku i jabuku, a boja je smedja. Bere se tek kad lišće krene da opada. Neki je beru tek sa prvim mrazevima ili još kasnije.
Veruje se da je biljka poreklom iz jugoistočne Evrope i jugozapadne Azije, ali danas se uzgaja na mnogo širem području. U Evropi se gaji već hiljadama godina, a naročito u Francuskoj. Ranije je mušmula bila popularna kao voće, a danas je prilično zapostavljena. Iako se mora priznati da je plod neugledan i nije baš jednostavan za jelo u svežem stanju. Pokožica se skida, a unutra se osim mekog jestivog dela nalaze i tvrde semenke. Kako bilo mušmulu neki vole i dan danas.

Upotreba mušmule

Mušmula je prilično tvrda kad se ubere ranije. Ukus je opor i nije baš lep. Zato je posle branja treba ostaviti nekoliko nedelja da omekša ili je ostaviti na drvetu da se bere kasnije kad opadne lišće. Ponekad su plodovi mušmule, taman kako treba za jelo, ako se beru u decembru, pa čak i januaru mesecu. Mraz joj ne ništa ne smeta. Plod počinje da gnji i u njemu se odvija vrenje. Kad je plod mekan, ukus je odličan. Mušmula je tada sočna i blago kisela, podseća na neko aromatično vino.
Mušmula se može jesti kao voće, a od nje se pravi i rakija, zatim likeri i marmelada. Od osušenog lišća se pravi čaj.

Lekovita svojstva

Mušmula je dobra za jačanje organa za varenje, za jetru i bubrege. Narodna medicina kaže da je dobra za vid, za lečenja usta i desni ispiranjem grla. Sadrži tanine i pektine. Mušmula je najbolja kad se jede sveža, što je savet nutricionista. Sadrži i dobre količine c vitamina.

Share Button

Nar ili šipak


Poreklo i opis biljke

Nar raste na listopadnom drvetu, manjih dimenzija. Drvo može da naraste do 8 metara u visinu. Biljka često izgleda grmoliko. Plod je okrugao i krupan kao ljudska šaka. Zreo plod je crvenkaste boje. Ima debelu koru koja se oguli i onda se dolazi do crvenih bobica ili semenki koje su jestive. Listovi su izduženi, uski i sjajni. Cvetovi su crvene boje. Biljka može biti samonikla, ali se i uzgaja. Uspešno raste u svim krajevima koji imaju klimu sličnu mediteranskoj. Biljka dobro podnosi sušu i može da preživi blage mrazeve (slično kao smokva i palme).
Šipak potiče iz Irana (Persije), a danas se uzgaja u Mediteranu, Bliskom istoku, severnoj Africi, Kavkazu, Indiji, Južnoj Americi, Kaliforniji itd.

Šipak u ishrani

Kada se plod raseče nožem i otvori primećuju se crvene bobice, koje su grupisane u više formacija i kao da su odvojene prekrivačima. Treba biti uporan i izdvojiti bobice od suvišnih delova. Bobice su manje ili više slatke u zavisnosti od zrelosti ploda i od same sorte. Imaju i odredjenu dozu kiselosti i gorčine. Mogu se jesti sveže, a od nara se pravi i sok. Sok se od davnina koristi u Indijskoj i Persijskoj kuhinji, a u novije vreme je popularan i u Americi. Kažu da je omiljen napitak zvezda Holivuda. Od šipka se pravi i sirup, a semenke divljih sorti se koriste kao začin. U Grčkoj, gde takodjer lepo uspeva nar, koristi se u kulinarstvu za razna jela.

Nutritivna vrednost nara

Veoma je bogat vitaminom C, a sadrži dosta pantotenske kiseline ili B5 vitamina, te kalijuma i prirodnih fenola. Oni koji odbacuju semenke greše, jer se u njima nalaze vlakna i nezasićene masne kiseline.

Lekovita svojstva nara

Danas se pouzdano zna da uzimanje soka od šipka smanjuje rizik od srčanih oboljenja. Isto tako je sok dobar protiv virusnih infekcija i za snižavanje krvnog pritiska, a ispoljava i antibakterijsko dejstvo.
Za nar je još utvrdjeno da ublažava probleme sa prostatom i da smanjuje tegobe u klimaksu. Nar važi i za voće lepote, naime ko redovno jede ovo voće imaće lepu kosu i nokte, a i raspoloženje će mu biti na zavidnom nivou.

Share Button

Višnja


Višnja spada u koštunjavo voće. Plod je mesnat, prečnika oko 2 cm, sa košticom u sredini. Mada veličina ploda zavisi i od sorte. Zreo plod je tamno crven ili bordo. Odlikuje se odredjenim stepenom kiselosti, čak i kad je sasvim zreo. Koristi se u ishrani na različite načine. Dosta se preradjuje u sok, zatim koristi se za pite, torte i kolače, te rakije i likere. Dostupna je na tržištu tokom cele godine u smrznutom stanju. Zamrzavanjem ne gubi mnogo na kvalitetu, pa se na takav način i transportuje na udaljena tržišta.
Višnja je kao biljka dosta zahvalna. Ne mora da se orezuje i nije neophodno da se sprovodi zaštita prskanjem. Sa 3 godine starosti daje prve plodove, a sa 7 godina dostiže zrelost.
Višnja je ustvari nastala ukrštanjem domaće trešnje i divljih kiselih vrsta.

Korist od višnje

Višnje nemaju mnogo kalorija, ali zato sadrže dosta vitamina i minerala. U višnjama se nalaze antocijani. To su pigmenti koji su zaslužni za boju ploda. Naročito su koncentrisani u spoljašnjem omotaču. Imaju antioksidaciona svojstva.
Redovno konzumiranje višanja doprinosi smanjenju bolova u mišićima, a dobre su protiv artritisa i sportskih povreda. Pozitivne efekte ispoljava protiv starenja, na neurološka oboljenja i protiv raka. Smirujuće deluje na nervni sistem, razdražljivost, nesanicu i glavobolju.
Višnja sadrži gvoždje, kalijum, cink, bakar i mangan. Značajan je sadržaj vitamina c u plodu višanja.

Share Button

Kruška snižava holesterol


Svima je poznato kako kruška ume da bude sočna i slatka za pojesti, ali malo su poznata lekovita svojstva kruške.

Niži holesterol

Kruška sadrži dijetetska vlakna koja su veoma korisna protiv holesterola. Ova vlakna se ne rastvaraju i deluju tako što zaustavljaju holesterol u crevima, dakle pre nego što dospe u krv. Ako redovno jedete kruške to može doprineti smanjenju holesterola. Osim ovih nerastvorljivih vlakana, kruške sadrže i drugu vrstu vlakana koja jesu rastvorljiva. To je ustvari pektin. Pektin se rastvara u crevima, veže se za holesterol i tako utiče na njegovo izbacivanje iz organizma.
Vlakna utiču i na sprečavanje zatvora i tvrde stolice, naime kruška je dobar diuretik. Ako jedete kruške smanjujete rizik od raka debelog creva.

Jake kosti i dobra memorija

Kruške sadrže i bor. To je mineral koji je prilično važan za zdrave i snažne kosti. Naučnici su ustanovili da dovoljna količina minerala bora, sprečava gubitak kalcijuma u srednjem dobu i u starosti. Na taj način se smanjuje i rizik od osteoporoze. To je bolest kostiju izazvana gubitkom minerala iz organizma. Bor je još važan za memoriju i koncentraciju.
Ne zaboravite da jedete kruške, jer su ukusne i korisne za vaše telo.

Share Button
error: Content is protected !!