Kako izgleda i čemu služi komorač

Komorač
Komorač raste u divljini i uzgaja se. Poreklom je iz južne Evrope. Svi delovi biljke su lekoviti. Naraste do 2 metra u visinu. To je dvogodišnja ili višegodišnja biljka. Koren je beo, krupan i mesnat. Stabljika je razgranata. Plod ima dve semenke. Komorač izgleda tako, da ima dosta sličnosti sa mirodjijom i anisom. Krupniji je od mirodjije. Ukus mu je sladak i prilično je aromatičan, kao kod anisa. Komorač je začinska, industrijska, medonosna i lekovita biljka. Drugi nazivi za ovu biljku su morač, divlja mirodjija, slatka mirodjija, slatki aniš, slatki kopar, anason itd. Evo čemu sve služi komorač:

Komorač kao začin u kulinarstvu

Komorač se stavlja u supe i poneki sos, a naročito se kombinuje sa ribom i morskim specijalitetima. Koristi se kao začin koji se dodaje pecivu, hlebu i kolačima. Može se stavljavljati kao začin u zimnicu. Redovan je sastojak u italijanskoj i indiskoj kuhinji.

Komorač kao sirovina u industriji

Komorač se koristi kao u prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Upotrebljava se kao sirovina u proizvodnji nekih alkoholnih pića. Alkoholna pića u kojima je komorač bitan sastojak su uzo, mastika, anasolija, absint i pastis.
Eterična ulja koja se proizvode od komorača koriste se u farmaceutskoj industriji za proizvodnju sapuna i parfema.

Lekovita svojstva komorača

Upotreba morača u medicini i narodnoj medicini je višestruka. Koristi se za poboljšanje laktacije, kod malokrvnosti, za lečenje želudca i creva, poboljšanje apetita. Dobar je za disajne organe i bubrege. Čaj od komorača je koristan za vid i umorne oči.

Share Button

Peršun kao začin povrće i lek

persun
Peršun se koristio još u doba starih Grka i Rimljana. Danas se u ishrani koristi i podzemni i nadzemni deo, dakle koren, listovi i seme. Peršun svrstavaju u povrće, ali i začine i lekovite biljke.

Peršun u kuhinji

U kuhinji je peršun nezaobilazna namirnica. Koristi se u supama, čorbama, varivima, salatama i raznim drugim jelima. Listovi su omiljeni kao začin, zbog prijatnog mirisa, ukusa i dekorativne zelene boje.
Ono što treba da znate je, da su listovi peršuna najbolji u svežem stanju. Kad se stavljaju u supu, treba ih stavljati na kraju, da vredni sastojci ne bi isparili. Listovi su dakle najbolji sveži, a mogu i da se zamrznu, dok se sušenje ne preporučuje.

Peršun otklanja neprijatan zadah

Grickanje svežih listova peršuna otkloniće neprijatan zadah iz usta. I pre nego što su počele da se proizvode žvakaće gume u prirodi su postojale, a i danas postoje biljke koje će osvežiti vaš dah. Peršun je jedan od prirodnih osveživača daha.

Prava vrednost peršuna

Osim što poboljšava ukus hrane, peršun sadrži vredne sastojke. S pravom se može reći da je to i visokovredna i lekovita biljka. Sveži listovi su izuzetan izvor C vitamina. Sadrži dobre količine vitamina A i B (naročito B12 i folnu kiselinu), a od minerala gvoždje, kalcijum, magnezijum itd. Apiol i misticin su veoma značajni sastojci koji pospešuju izmokravanje i sprečavaju urinarne infekcije.

Šta kaže narodna medicina o peršunu

Peršun je lek za bubrege. Pospešuje izmokravanje. Upotrebom čaja od peršuna može se izbaciti kamen iz bubrega. Ipak sa ovim se nije šaliti i treba biti jako oprezan. Sve raditi uz savet lekara.
Peršun je još dobar kod dijabetesa, upale oka, groznice i za potenciju. Poboljšava cirkulaciju i čisti krv.

Share Button

Cejlonski i kasija cimet

Cimet se koristi kao začin hiljadama godina. Dobro je poznat širok spektar lekovitog delovanja cimeta. Ali  u novije vreme su se pojavile informacije o štetnosti cimeta. Pa o čemu se ovde radi?
Cimet je poreklom iz Šri Lanke (ranije Cejlon). Taj cejlonski cimet je ustvari pravi cimet i dan danas. Postoji i kineski ili kasija cimet koji je slabijeg kvaliteta, mnogo jeftiniji i mnogo više zastupljen na tržištu.
Zašto je kasija cimet slabijeg kvaliteta i može biti štetan? Zato što može da sadrži više kumarina nego što je dozvoljeno.

Šta je kumarin

Kumarin je sastojak koji se prirodno nalazi u mnogim biljkama. Sadržaj kumarina u hrani bi trebalo da je zakonom ograničen. Prihvatljiv dnevni unos kumarina je 0,1 mg po kg telesne mase. U kineskom ili kasija cimetu može da bude više kumarina nego što je dozvoljenjo i zdravo za ljudsku upotrebu. Više kumarina znači jača aroma i ljutina. Prema tome kumarin je više prisutan u kasija cimetu nego u cejlonskom. U cejlonskom cimetu se kreće u dozvoljenim granicama. Preteran unos kumarina može da ošteti jetru i bubrege. To ne znači da će, ako koristite kasija cimet u ishrani samo ponekad, doći do ovih oštećenja. Redovna upotreba svakako nije preporučljiva.
Dakle po ovome bi se reklo da je samo cejlonski cimet bezbedan za korišćenje.

Kako razlikovati cejlonski cimet od kasija cimeta

Gotovo da je nemoguće napraviti razliku kada je cimet u prahu. Možda samo tako što kasija cimet ima intenzivniji miris i ljući ukus. Kod štapića cimeta je lako napraviti razliku. Kineski ili kasija cimet ima štapić koji se sastoji od jedne uvaljane kore, a štapić cejlonskog cimeta je pun i sastoji se od više uvaljanih tanjih korica. Na kraju iz svega ovoga možemo zaključiti da je cejlonski cimet pogodniji za ljudsku ishranu, a kasija cimet je pogodniji kao sirovina za proizvodnju mirisnih sveća i sl.

Share Button

Ruzmarin u ishrani


Ruzmarin je prilično rasprostranjen u ishrani kao začin. Naročito mnogo se koristi u mediteranskoj kuhinji. Upotrebljava se da upotpuni ukus raznim jelima, a ponajviše za ribu i meso. Od ruzmarina se pravi i eterično ulje, koje ima lekovita svojstva, kao i sama biljka. Eterično ulje ruzmarina dobija se od listova i cvetova.

Lekovitost ruzmarina

Lekovitost ruzmarina nije zanemarljiva. Radjene su studije, kojima se utvrdilo da redovno uzimanje ruzmarina, sprečava pojavu tromboze. Ruzmarin poboljšava cirkulaciju i dobar je za podizanje krvnog pritiska, kod osoba koje pate od niskog pritiska.
U narodnoj medicini ruzmarin je poznat kao stimulator rasta kose, te se koristi za negovanje masne i oštećene kose. Još je dobar i kod bolova u mišićima i kod spazma. Veruje se da ruzmarin poboljšava memoriju.
Ruzmarin je pokazao svojstva antioksidansa, tako da neutrališe štetne čestice, poznate kao slobodni radikali. Isto tako deluje i antimikrobno, jer uništava neke bakterije i gljivice. Odličan je za varenje.

Ruzmarin kao biljka

Ruzmarin je grmolika, zimzelena biljka. Kao začin se koriste listovi. Listovi su tanki i dugački, nalik iglicama nekog četinara.
Osim u ishrani ruzmarin se koristi i u kozmetičke svrhe. Možda ponajviše kao miris za sapune.
Grančice ruzmarina imaju još jednu namenu. Naime običaj je da se svatovi kite grančicama ruzmarina pre ceremonije venčanja.

Share Button
error: Content is protected !!