Trnjina samoniklo šumsko voće


Opis biljke

Trnjina je lekovito, samoniklo šumsko voće. Biljka je listopadni žbun, manjih ili većih dimenzija. Može da naraste do 5 metara u visinu. Cvetovi su prljavo bele boje, sa 5 latica, a listovi ovalni. Cveta pre listanja, a to je u martu i aprilu. Voće je koštunica, plodovi su tamno plavi. Plod je sličan maloj šljivi, ali više okrugao. Neki kažu za trnjinu divlja šljiva. Sazreva u jesen, a može se brati i kasnije. Plodovi ne otpadaju lako i kad su zreli. Preporučuje se da se bere nakon prvog mraza. Trnjina raste blizu šuma, puteva, na brdima i pored pašnjaka. Ne smeta joj niska temperatura. Raste i do 1500 metara nadmorske visine. Uspeva širom Evrope i kod nas, najviše u pojasu hrastovih šuma.

Upotreba trnjine

Plod se može jesti svež, iako je ukus kiseo i opor. Trnjina se koristi za pravljenje soka, sirupa, vina, a u nekim zemljama i žestokih pića (naročito likera). Može se stavljati i u voćne pite. Ako se ukiseli u sirćetu tad je slična umeboši šljivama iz Japana. Od cvetova trnjine pravi se čaj. Od trnjine se pravi i pekmez.

Lekovita i nutritivna svojstva trnjine

Trnjina je dobra za želudac. Pomaže i kod žutice. Sirup od trnjine je koristan za reumu. Trnjina je diuretik i čisti želudac i creva. Koristi se i u homeopatiji. Ekstrakt trnjine se dodaje uljima za masažu i aromaterapiju. U narodnoj medicini se primenjuje za jačanje želudca i lečenje kašlja.
Trnjina sadrži najviše C vitamin, ali i fruktozu, tanine i organske kiseline.

Pekmez od trnjine

Hladnom vodom prelijte 3 kg plodova trnjine i ostavite 12 sati u vodi. Posle toga procedite trnjine i prelijte ih mešavinom crnog vina i vode. Nek kratko odstoje, a onda stavite da se kuva. Kada plodovi omekšaju, propasirajte ih, dodajte 100 grama šećera i kuvajte uz mešanje još 30 minuta. Smesa treba da se zgusne. Kada je gotov sipajte pekmez od trnjina u pripremljene tople sterilisane teglice.

Share Button
error: Content is protected !!