Stevija zaslađivač cena prodaja

stevijaStevija je prirodni zaslađivač koji se dobija od listova biljke Stevia rebaudiana. Prodaja i upotreba stevije se iz godine u godinu povećava. I kod nas ova biljka zaokuplja pažnju, pa se mnogi interesuju kolika je cena stevije, gde se kupuje stevija, koje su prednosti stevije u odnosu na druge zaslađivače, te za seme stevije i uzgoj. Ono što je bitno, je da stevija nije štetna ukoliko se dozira kako je propisala SZO.

Stevija cena

Za nekog  je stevija skupa, ali ako uzmemo u obzir podatak da je 150-200 puta slađa od iste količine šećera, onda možda  i nije tako skupa. Tu slast steviji daju steviol glikozidi koji se nalaze u listovima stevije. Bez obzira na cenu, stevija je spas za dijabetičare, ali i sve one koji vole slatko, a ne smeju.

Prodaja stevije

Stevija zaslađivač je dostupna u prodaji i kod nas. Ono o čemu kupac treba da vodi računa, kad kupuje steviju, to je da se informiše da li se pod nazivom stevija na pakovanju stvarno nalazi samo stevija ili je to mešavina stevije i nekih drugih dodataka. Proizvođači se dovijaju na razne načine ne bi li ostvarili što veću zaradu pa pod nazivom stevija prodaju i mešavine stevije sa drugim sastojcima. U najmanju ruku bi bilo nekorektno prema potrošačima da misle da koriste steviju, a da to bude neki drugi zaslađivač. Slično je i sa medom, koji u nekim slučajevima zaista ima ukus šećernog sirupa. Postoje i teorije da se steviji dodaju drugi sastojci kako bi mogla duže da se čuva. Ako želite čistu steviju onda na pakovanju mora da bude naznačeno da je u pitanju zaslađivač bar 95% od listova stevije. Kada se takav zaslađivač stavlja u kafu ili čaj dovoljno ga je uzeti samo na vrh kašičice. Stevija zaslađivač se može kupiti u prodavnicama zdrave hrane, apotekama, velikim supermarketima i naručiti preko interneta.

Prednost stevije u odnosu na druge zaslađivače

Rafinisani šećer je štetan. Zbog kaloričnosti, podsticanja gljivičnih infekcija, nastanka karijesa i dijabetesa, ljudi su u potrazi za drugim niskokaloričnim zaslađivačima. Postoji mnogo niskokaloričnih zaslađivača, koji su dostupni na tržištu, ali su uglavnom veštački. Veštački zaslađivači imaju u sebi štetne sastojke,  pa ljudi traže zdravije alternative. Prirodni zaslađivači kao med, malteks i javorov sirup su dosta kalorični, pa se kao najbolje rešenje, bez kalorija, nameće stevija. Dakle, prednost stevije je što je potpuno prirodna, nema kalorija, a ima i zdravstvene koristi od nje. Zdravstvena korist od upotrebe stevije se ogleda, pre svega u tome što je glikemijski indeks 0, nema kalorija i nema ugljenih hidrata. Kao takva je naročito pogodna u ishrani dijabetičara i gojaznih. Ako se koristi umesto šećera može da spreči razvoj kandide i karijesa. Navode se tu i tamo i neke druge zdravstvene koristi od stevije, ali za to nema dovoljno dokaza.

Istorijat upotrebe stevije

Postoje podaci da se biljka Stevia rebaudiana upotrebljavala pre više od 1500. godina od strane naroda Guarani u Južnoj Americi. Već više stotina godina se listovi ove biljke koriste u Paragvaju i Brazilu, kao zaslađivač za čaj.
U Japanu je zaživela upotreba stevije pre više od 40 godina. Razlog okretanja ovom zaslađivaču su saznanja o štetnosti veštačkih zaslađivača i sve veća popularnost zdrave hrane. Danas stevija čini polovinu tržišta zaslađivača u toj zemlji i stoga se Japan smatra najvećim potrošačem stevije u svetu.

Nije isključeno da u mnogim zemljama postoji otpor, kada je u pitanju proizvodnja i promet stevije, a taj otpor podstiču proizvođači šećera i veštačkih zaslađivača. Na primer, u SAD, je na osnovu anonimne prijave iz industrije, kako je upotreba stevije nesigurna, došlo je do ograničenja i zabrane.
Posle nekoliko godina je upotreba stevije ponovo dozvoljena uz izvesna ograničenja. Dozvoljena je kao dodatak hrani, ali ne i kao prehrambeni aditiv. U Evrospskoj uniji je isto tako neko vreme bila zabranjena, dok istraživanja Svetske zdravstvene organizacije nisu potvrdila da nema neželjena dejstva. Postoje određena ograničenja u pogledu preporučenog dnevnog unosa. Tako Svetska zdravstvena organizacija  i Evropska agencija za bezbednost hrane propisuju do 4 mg po kg telesne težine dnevno, kao bezbedno. Doziranje stevije je stoga vrlo bitno kada se koristi za čaj, kafu ili za pravljenje poslastica.

stevia

Share Button
loading...

Ostavite odgovor

error: Content is protected !!