Rogač je mahunarka koja raste na zimzelenom drvetu visine do 10 metara. Listovi su sjajni, zeleni i kožasti. Drvo je u cvetu u avgustu, septembru i oktobru. Zatim se razvija plod, koji je zreo tek iduće godine. Sazreva 12 meseci nakon cvetanja. Plod je karakterističan. To je spljoštena mahuna veličine do 20 cm. Rogač je prvo zelene boje, a kako dozreva boja je tamnija Nastavi sa čitanjem Rogač hranjiva mahunarka sa drveta
Kategorija: Voće
Pomelo voće najkrupniji citrus
Pomelo je najkrupnije citrusno voće. Latinski naziv je Citrus Maxima ili Citrus Grandis. Najviše sličnosti ima sa grejpfrutom, samo što je još veći. Težina ploda je obično od 1 do 2 kg, ali postoje i znatno teži primerci. Boja varira od zelene do žute, a ređe i ružičaste. Karakteristično je da pomelo ima deblju koru od ostalih citrusa, pa mu je dobar deo težine u kori. Nastavi sa čitanjem Pomelo voće najkrupniji citrus
Japanska jabuka kaki
Japanska jabuka je malo poznato voće na našim prostorima. Kad se kaki pojavi na pijačnim tezgama i u prodavnicama mnogi se pitaju šta je sad ovo. Ovo egzotično voće se uvozi i dostupno je u zimskom periodu i kod nas. Plodovi su približno istog oblika i veličine kao naše jabuke, a boja je žuta, narandžasta ili crvena. Nekog kaki jabuka podseća i na paradajz, jer ima sličnu kožicu. Nastavi sa čitanjem Japanska jabuka kaki
Ne bacajte koru od narandže
Plod narandže je jedan od omiljenih voćnih plodova širom sveta. Kora od naranže se uglavnom baca, a jede se unutrašnjost kao kriške ili se cedi sok od naranže (popularni đus). Po mnogim nutricionistima narandža je super hrana. Korist za zdravlje ljudi koju narandža neosporno ima, svima je manje ili više poznata. Ima dosta c vitamina, zatim a vitamina, folati, dijetalna vlakna itd. Nastavi sa čitanjem Ne bacajte koru od narandže
Sok od višanja
Sok od višanja je jedan od omiljenih voćnih sokova. Najlepši je domaći sok od višanja, kada se pravi od svežih višanja, a može da se dobije sok i od smrznutih višanja. Ni industrijski sok od višanja nije loš, ako je voćni sadržaj preko 50%. Za višnju je karakteristično prisustvo dragocenih sastojaka, kao što su antocijani, kumarin i kalijum. Nastavi sa čitanjem Sok od višanja
Kupina popravlja krvnu sliku
Kupina je grmolika i trnovita biljka, koja raste kao divlja kupina na rubovima šuma i u blizini puteva ili se uzgaja kao pitoma kupina. Kupine spadaju u jagodasto voće. Neke sorte koje se gaje nemaju trnje, što značajno olakšava branje ovog voća. Lisovi su zeleni, nazubljeni po obodima, a na naličju su obrasli dlačicama. Listovi imaju lekovita svojstva. Cvetovi su beli, a kupina cveta od maja do septembra. Divlje kupine obično imaju sitnije plodove, a gajene krupnije. Bobice kupine menjaju boju iz zelene, preko crvene do crne, kada možemo reći da su zrele. Plodovi ne sazrevaju istovremeno, nego tokom avgusta i septembra meseca.
Lekovita svojstva kupine
Kupina je dobar antioksidans. Sadrži vitamine i minerale, od kojih se posebno ističu C vitamin i gvoždje. Plod je bogat vlaknima i korisnim kiselinama. Dobar je za smanjenje lošeg holesterola.
Osim što je značajna u ishrani kao i drugo voće, kupina se pokazala kao moćno sredstvo za popravljanje krvne slike. Višednevno konzumiranje kupina povećava nivoe gvoždja i hemoglobina u krvi, te crvena krvna zrnca (eritrocite). To je naročito važno u slučaju anemije. U trudnoći se često dešava da usled naglog prirasta ploda, dodje do problema sa nedostatkom gvoždja i tu su kupine odlične. Možemo slobodno reći da je kupina prirodni lek protiv anemije.
Ništa manje lekoviti listovi kupine koriste se za pravljenje čaja. Ovaj čaj je odličan protiv dijareje, a pomaže i izlučivanje mokraće. List kupine je najbolje brati u proleće i to u maju i junu. Posle branja se suše za čaj. Čaj od lista kupine jača želudac, steže stolicu i zato se koristi protiv proliva. Ovaj čaj se pokazao kao dobar za ispiranje usta u slučaju paradentoze i ranica u ustima, te jačanje desni. Za čaj se preporučuju listovi divlje kupine.
Šta se sve pravi od kupina
Efekat na zdravlje je najbolji ako se plod kupine bere kad se zreo i jede kao svež. Ali kako nemamo svi te mogućnosti dobra je i smrznuta kupina koja je dostupna tokom cele godine. Kupina je u svetu veoma cenjeno voće. Koristi se i kao sirovina u prehrambenoj industriji. Od kupina se pravi džem, slatko, sok i kupinovo vino.
Kupinovo vino
Kupinovo vino je izuzetan proizvod, koji se preporučuje za kunzumiranje onima koji imaju problema sa holestrolom, anemijom, za zdravo srce i krvne sudove, pa čak i za prevenciju i smanjenje rizika od nastanka nekih oblika raka. Kupinovo vino sadrži izuzetno mali procenat alkohola, pa ga neki, po jednu čašicu dnevno, daju i deci.
Kupinovo vino može da se kupi ili da se napravi domaće.
Kako napraviti kupinovo vino
Na 5 kg kupina ide 1 kg šećera. Istina količina šećera zavisi i od slatkoće kupina, a to morate sami proceniti. U čiste tegle sipajte red kupina i red šećera. Ostavite prostora da ne bude do vrha tegle. Otprilike 2/3 da tegle budu pune. Poklopite tanjirićima i povremeno promešajte sadržaj tegle. Treba da stoji sve oko 10 dana. Nakon 10 dana procedite sadržaj tegle kroz gazu i tečnost koja ostane stavite u čiste tegle. Poklopite sa tanjirićima i ostavite još 7 dana da odstoji tako. Posle ovog vremena vino sipajte u čiste pripremljene flaše, a odozgo stavite vatu, gazu ili krpu, jer tiho vrenje još traje. Ostavite na tamno i hladno mesto. Nakon 7, 10 ili više dana, kada procenite da je tiho vrenje završeno, flaše začepite, najbolje čepom od plute.